Imunogenetika krvnih grupa
ABO sisitem krvnih grupa:
Osnivačem imunologije krvi smatra se Karl Landštajner koji je, zajedno sa saradnicima, otkrio ABO sistem krvnih grupa.
Krvna plazma čoveka može da sadrži dve vrste antitela koji se nazivaju:
Iako nije u potpunosti razjašnjeno zašto sve osobe poseduju antitela na aglutinogene koje ne eksprimiraju na površini eritrocita (iako njima nikada nisu bile izložene), univerzalno prihvaćena pretpostavka je da neke intestinalne bakterije ispoljavaju veoma slične antigene na površini svoje membrane što inicira produkciju specifičnih antitela veoma rano u životu jedinke.
Na eritrocitima se nalaze dve vrste antigena nazvanih:
Na osnovu prisustva aglutinogena na eritrocitima ljude delimo na 4 grupe:
Osnivačem imunologije krvi smatra se Karl Landštajner koji je, zajedno sa saradnicima, otkrio ABO sistem krvnih grupa.
Krvna plazma čoveka može da sadrži dve vrste antitela koji se nazivaju:
Iako nije u potpunosti razjašnjeno zašto sve osobe poseduju antitela na aglutinogene koje ne eksprimiraju na površini eritrocita (iako njima nikada nisu bile izložene), univerzalno prihvaćena pretpostavka je da neke intestinalne bakterije ispoljavaju veoma slične antigene na površini svoje membrane što inicira produkciju specifičnih antitela veoma rano u životu jedinke.
Na eritrocitima se nalaze dve vrste antigena nazvanih:
- aglutinogen A i
- aglutinogen B.
Na osnovu prisustva aglutinogena na eritrocitima ljude delimo na 4 grupe:
- osobe O krvne grupe koje nemaju aglutinogene na eritrocitima, a u krvnoj plazmi imaju oba aglutinina i anti-A i anti-B; pošto nemaju antigene ove osobe su univerzalni davaoci, a krv mogu primati samo od svoje krvne grupe;
- osobe A krvne grupe na eritrocitima imaju aglutinogen A, a u plazmi aglutinin anti-B; primaju krv od svoje i O krvne grupe, a daju svojoj i AB krvnoj grupi;
- osobe B krvne grupe na eritrocitima imaju aglutinogen B, a u plazmi aglutinin anti-A; primaju od svoje i O, a daju krv svojoj i AB krvnoj grupi;
- osobe AB krvne grupe imaju oba aglutinogena i A i B, dok u plazmi nemaju aglutinine; oni su univerzalni primaoci jer nemaju antitela; daju samo svojoj krvnoj grupi.
Rh sisitem krvnih grupa:
Pored pomenutih antigena u ABO sistemu eritrociti mogu da sadrže antigene koji se označavaju kao Rh faktor. Razlika između Rh antigena A i B je u tome što tek veća količina unetih Rh-antigena dovodi do stvaranja Rh antitela u plazmi primaoca, dok su antitela anti-A i anti-B stalno u njoj prisutna. Krv Rh+ osobe sadrži Rh antigen (D antigen), dok je Rh- krv bez tog antigena.
Razumevanje genetike Rh sistema je od posebnog značaja za brak Rh negativne majke i Rh+ oca. U takvom braku se može začeti embrion sa Rh+ krvlju kod koga se stvara Rh antigen (D antigen). Smatra se da placenta u većini slučajeva sprečava prolazak Rh antigena embriona u krv majke, ali se to u izvesnim slučajevima dešava. Kada se to desi u krvi majke dolazi do postepenog stvaranja Rh antitela, što najčešće nema posledice za prvo dete, jer ono do tada već završi svoje razviće. Međutim, pri samom porođaju u krv majke dospeva veća količina Rh antigena što izaziva stvaranje antitela. U slučajevima kada je ovakva trudnoća pravovremeno detektovana, trudnici se 24-72 sata pred porođaj intramuskularno primeni preparat koji sadrži anti-Rh antitela koja se vezuju za Rh+ eritrocite, sprečavaju pojavu imunog odgovora majke pa samim tim i stvaranje memorijskih limfocita i dugoživećih plazmocita koji bi prilikom sledeće trudnoće mogli da uzrokuju probleme u razvoju ploda. Ukoliko se ovo ne izvede, sledeća trudnoća u većini slučajeva (oko 65%) jeste vijabilna ali se dete rađa sa blagim ili nekada i veoma teškim anemijama koje često imaju fatalan ishod.
O ISHRANI PREMA KRVNIM GRUPAMA POGLEDAJTE OVDE: